Reciklaža

Šta se dešava sa ambalažom kada iskoristimo njen sadržaj? Uglavnom završava kao otpad onog trenutka kada ispraznimo njen sadržaj ili kada se određena kupljena roba otpakuje.
Zanimljiva i ne pohvalna činjenica je količina otpada koji se dnevno napravi, cca 2 kg po glavi stanovnika na cijeloj planeti, jer dobijemo zabrinjavajuću računicu kojom možemo zaključiti da je neophodno promijeniti navike u proizvodno-potrošačkim odnosima. Takođe, neophodno je prilagoditi se i savremenim razvojnim tendencijama i odgovornije se odnositi prema otpadu.

Određene vrste otpada, poput PET boca, plastičnih kesa ili limenki se jako dugo razlažu (tabelarni prikaz u nastavku). Ovakav otpad je veliki zagađivač planete, a reciklaža je metod kojim ovo zagađenje možemo ublažiti.

Termin reciklaža označava pretvaranje otpadnog materijala u novi proizvod i njegovo ponovno korištenje koje doprinosi smanjenju zagađenja životne sredine, uštedi energije i prirodnih resursa.

Kada je u pitanju PET ambalaža dalji proces reciklaže se sastoji od presovanja (baliranja) ambalažnog otpada, transporta u pogon za preradu i debaliranje istog. Ukoliko separacija nije izvršena prije samog baliranja, PET boce se u ovoj fazi odvajaju po bojama, a zatim dalje prerađuju sve do nivoa finalnog proizvoda koji se ponovo plasira na tržište i dalje upotrebljava.

Sakupljanje otpada se vrši od strane komunalnih (javnih ili privatnih) kompanija, uglavnom u kontejnere. Kada na mestu prikupljanja otpada ne postoje kontejneri za selekciju otpada govorimo o nediferenciranom otpadu koji se odvozi na deponije gdje se dalje tretira. Nediferencirani otpad je teško zbrinuti zbog različitosti otpada koji se samim tim raspada različitom dinamikom.

Materijal
Hrana, cvijeće, organski proizvodi 1-2 sedmice
Papir 10-30 dana
Pamučna odjeća 2-5 mjeseci
Drvo 10-15 godina
Konzerve, limenke 100-500 godina
Plastika, PET boce, kese Od nekoliko stotina do 1000 godina
Staklene flaše nikad

Diferencirano sakupljanje otpada podrazumijeva skupljanje i razvrstavanje otpada u kontejnere namenjene određenoj vrsti otpada (npr. kontejneri za PET ambalažu, metal, papir, staklo). Ova vrsta sakupljanja otpada se naziva i primarna selekcija i najidealnija je za dalju reciklažu jer se ovakvim sakupljanjem otpad najmanje prlja.

Pravilna selekcija PET ambalaže u domaćinstvu podrazumijeva da se unutrašnjost prazne PET boce ispere vodom, čep skine i iz boce se istisne vazduh. Ovakva boca se lakše tretira u daljoj preradi i manje mjesta zauzima u kontejnerima za odlaganje, čime se povećava njihov kapacitet.

Presovanje (baliranje) ambalažnog otpada se vrši radi jeftinijeg i lakšeg transporta, jer se u 1m3 nalazi oko 10 kg nepresovanih, a čak 200 kg upresovanih PET boca. Nakon dovoženja baliranog otpada prerađivač isti mora debalirati radi dalje prerade.
Upotreba recikliranog materijala je konačna faza reciklaže čime se kompletira cijeli proces reciklaže.